- Početna
- Općina Viškovo
- Ustrojstvo općine
- Gospodarstvo i urbanizam
- Predškolski odgoj i obrazovanje
- Zdravstvo i socijala
- Informator
- Kultura i sport
Istraživanje Vjesnika: "Pet općina investicijskih oaza"
U nedjeljnom Vjesniku, 11. ožujka 2012.godine, godina VII.,broj 365 objavljen je članak o pet općina koje se ističu u Republici Hrvatskoj kao investicijske oaze u koje se slijeva novac i otvaraju radna mjesta.
Među njih svrstana je i Općina Viškovo kao primjer općine koja potiče poduzetništvo i obrt.
Više o tome u nastavku...
Viškovo: poticanje poduzetništva i obrtnika
Viškovo, općina pokraj Rijeke, jedna od lokalnih jedinica u Hrvatskoj s visokim standardom svojih stanovnika, a u istraživanju transparentnosti rada osvojila je visoko osmo mjesto.
Gospodarski razvoj općine i kvalitetan život stanovnika temelji se na razvoju gospodarske zone, koja osigurava proračunske prihode.
Na području Viškova dvije su poslovne zone na površini od 31 hektara, na kojima posluje oko 60 tvrtki, među kojima su najveće Plodine, Perutnina Ptuj i Zvečevo. Osim što rade transparentno, lokalne se vlasti trude poticati malo poduzetništvo i obrtništvo. Viškovo se, za razliku od Dugopolja, specijaliziralo na male poduzetnike, a putem Programa poticanja razvoja gospodarstva niz su godina subvencionirali kamate obrtničkim kreditima.
Napori su urodili plodom, jer u Viškovu radi 436 tvrtki i 321 obrt.
Poslovnu će zonu proširiti na još sedam hektara u novoj radnoj zoni Marišćina, a ulažu znatna sredstva i u infrastrukturu.
Gradnjom županijske ceste naime novu zonu spaja se sa Zagrebom i Slovenijom, što joj osigurava dodatnu atraktivnost među budućim ulagačima.
Viškovo među četiri prikazane općine ima najdulje iskustvo, što mu je osiguralo prihode od komunalne naknade na razini onih u Dugopolju.
Naime unatoč usmjerenosti na male tvrtke i obrte te znatno manjim ulaganjima općina je u 2011. ostvarila oko 12,3 milijuna kuna komunalnih doprinosa i naknada. Uz to ostvaruje oko 18 milijuna kuna od poreza na dohodak i prireza, a o tome koliko se trudi osloboditi poduzetnike nepotrebnih troškova najbolje govori podatak da je cijelu godinu ubrala samo 65.000 kuna na ime administrativnih pristojbi, što je jedan od većih prihoda lokalnih vlasti.
Sve četiri spomenute općine dijele štedljivosti troškova takozvanog „hladnog pogona“, a Viškovo troši oko pet milijuna kuna na plaće zaposlenicima općine koja se skrbi o gotovo 15 tisuća stanovnika. Ulaže se mnogo u infrastrukturu i nekretnine.
U tekućoj godini tako namjeravaju uložiti oko 27 milijuna kuna u građevinske objekte i kupnju zemljišta i zbog toga su planirali deficit proračuna od gotovo 14 milijuna kuna.
To neće značiti i velike kredite u budućnosti, jer Viškovo na računima čuva više od deset milijuna kuna viškova iz prethodnih godina, kojima će pokriti većinu planirana deficita.
O razvoju općine svjedoči i to da iz godine u godinu povećavaju prihode proračuna, koji će se prema planu za 2012. povećati za 10% u odnosu prema godini prije .
U proračunu općine ima mjesta i za poticanje gospodarstva, kojem će dodijeliti oko milijun kuna pomoći , a bit će novca i za završetak dječjeg vrtića, ekološku javnu rasvjetu te gradnju vodovodne mreže i kanalizacije.
Kvaliteta i postupni razvoj Viškova od osnutka su privukli više od osam tisuća novih stanovnika pa je sada to najveća općina Primorsko-goranske županije, nakon Rijeke.
Gospodarski razvoj općine i kvalitetan život stanovnika temelji se na razvoju gospodarske zone, koja osigurava proračunske prihode.
Na području Viškova dvije su poslovne zone na površini od 31 hektara, na kojima posluje oko 60 tvrtki, među kojima su najveće Plodine, Perutnina Ptuj i Zvečevo. Osim što rade transparentno, lokalne se vlasti trude poticati malo poduzetništvo i obrtništvo. Viškovo se, za razliku od Dugopolja, specijaliziralo na male poduzetnike, a putem Programa poticanja razvoja gospodarstva niz su godina subvencionirali kamate obrtničkim kreditima.
Napori su urodili plodom, jer u Viškovu radi 436 tvrtki i 321 obrt.
Poslovnu će zonu proširiti na još sedam hektara u novoj radnoj zoni Marišćina, a ulažu znatna sredstva i u infrastrukturu.
Gradnjom županijske ceste naime novu zonu spaja se sa Zagrebom i Slovenijom, što joj osigurava dodatnu atraktivnost među budućim ulagačima.
Viškovo među četiri prikazane općine ima najdulje iskustvo, što mu je osiguralo prihode od komunalne naknade na razini onih u Dugopolju.
Naime unatoč usmjerenosti na male tvrtke i obrte te znatno manjim ulaganjima općina je u 2011. ostvarila oko 12,3 milijuna kuna komunalnih doprinosa i naknada. Uz to ostvaruje oko 18 milijuna kuna od poreza na dohodak i prireza, a o tome koliko se trudi osloboditi poduzetnike nepotrebnih troškova najbolje govori podatak da je cijelu godinu ubrala samo 65.000 kuna na ime administrativnih pristojbi, što je jedan od većih prihoda lokalnih vlasti.
Sve četiri spomenute općine dijele štedljivosti troškova takozvanog „hladnog pogona“, a Viškovo troši oko pet milijuna kuna na plaće zaposlenicima općine koja se skrbi o gotovo 15 tisuća stanovnika. Ulaže se mnogo u infrastrukturu i nekretnine.
U tekućoj godini tako namjeravaju uložiti oko 27 milijuna kuna u građevinske objekte i kupnju zemljišta i zbog toga su planirali deficit proračuna od gotovo 14 milijuna kuna.
To neće značiti i velike kredite u budućnosti, jer Viškovo na računima čuva više od deset milijuna kuna viškova iz prethodnih godina, kojima će pokriti većinu planirana deficita.
O razvoju općine svjedoči i to da iz godine u godinu povećavaju prihode proračuna, koji će se prema planu za 2012. povećati za 10% u odnosu prema godini prije .
U proračunu općine ima mjesta i za poticanje gospodarstva, kojem će dodijeliti oko milijun kuna pomoći , a bit će novca i za završetak dječjeg vrtića, ekološku javnu rasvjetu te gradnju vodovodne mreže i kanalizacije.
Kvaliteta i postupni razvoj Viškova od osnutka su privukli više od osam tisuća novih stanovnika pa je sada to najveća općina Primorsko-goranske županije, nakon Rijeke.
Sve o velikom istraživanju Vjesnika možete pročitati ovdje
