Općina Viškovo

Područje današnje Općine Viškovo sastoji se od Smokvarije i Halubja. Smokvarija je područje od Furićeva prema Kvarnerskom zaljevu, okrenuto „od bure“. Nagnuto je moru i suncu, pa i sam naziv dolazi od činjenice da smokve kao tipično mediteranska sorta na području Smokvarije rode obilnije i ranije nego na Halubju. Tradicionalno se stanovnice tog područja nazivaju Smokvarice, a stanovnici Smokvari, koji su bili industrijski radnici i težaci. Halubje je kraj pastirske tradicije, o čemu svjedoči sam naziv koji potječe od riječi „halupa“ što znači pastirska koliba. U srednjem vijeku cijelo je područje Općine pripadalo Kastavskoj komuni. Razvoj kraja povezan je s izgradnjom ceste koja je od davnine otvarala put prema Italiji, Austriji i ostalim europskim državama. Upravo ta prometnica ubraja se među najstarije prometnice u Kastavštini, spominje se još u 16. stoljeću, kada je to bio jedini put između Rijeke, Trsta, Ljubljane pa sve do Graca i Beča.

Općina Viškovo osnovana je 15. travnja 1993. godine. Jedna je od jedinica lokalne samouprave Primorsko-goranske županije, koje su iz bivše Općine Rijeka osnovane dvije godine nakon proglašenja samostalne Republike Hrvatske.

Prilikom osnivanja Općine područje broji 6 918 stanovnika, da bi 2011. godine taj broj porastao na 14 445 stanovnika. Prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2021. godine, Viškovo ima 16.015 stanovnika. Općina Viškovo je poslije Rijeke druga najnaseljenija jedinica lokalne samouprave u Primorsko-goranskoj županiji.
Nekoliko je većih naselja u Općini. Naselje Marinići, četvrto je po površini, s najvećim brojem stanovnika, slijede: Viškovo, Marčelji, Saršoni, Mladenići, Sroki i Kosi.