Općina Viškovo

U Domu hrvatskih branitelja u Viškovu je održana završna konferencija za medije projekta „Ruke pomažu – faza 2“ koji je odobren u okviru poziva „Zaželi – program zapošljavanja žena – faza 3“ što ga je provelo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Ukupna vrijednost projekta iznosi 65.247,45 eura, a bespovratna sredstva osigurana su iz Državnog proračuna RH (15%) i iz Europskog socijalnog fonda (85%). Nositelj projekta je Općina Viškovo, partner je Općina Klana, a u ulozi obveznih partnera bili su Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Rijeka te Centar za socijalnu skrb Rijeka. Konferenciji su, između ostalih, nazočili zamjenik načelnice Općine Viškovo Denis Mladenić i načelnica Općine Klana Željka Šarčević Grgić.

„Općina Viškovo je nositelj ovog projekta, a partner Općina Klana s kojom smo imali vrlo kvalitetnu suradnju na ovom projektu i u prethodnoj fazi pa mi je drago da smo nastavili istim putem i u istom sastavu. Ovaj projekt polučio je cijeli niz pozitivnih efekata – od olakšavanja pristupa zapošljavanju, osnaživanja radnog potencijala žena, ublažavanja posljedica nezaposlenosti, poticanja socijalne uključenosti, povećanja kvalitete života starijih i nemoćnih osoba i tako dalje. Kroz ovaj projekt smo nastavili pomagati našim starijim i nemoćnim sumještanima kroz uslugu gerontodomaćica koje su pružale podršku za ukupno 24 korisnika u Viškovu i isto toliko u Klani. Temeljem ovog projekta koji se provodio ukupno 8 mjeseci, u Viškovu su zaposlene 4 žene i isto toliko u Klani. Riječ je o ženama s najviše završenim srednjoškolskim obrazovanjem, odnosno pripadnicama teže zapošljivih/ranjivih skupina. Radile su  kao gerontodomaćice i tijekom 6 mjeseci brinule o starijim osobama i osobama u nepovoljnom položaju kroz pomoć u dostavi namirnica, nabavci kućansko-higijenskih potrepština, pripremi obroka, održavanju čistoće prostora te brigu o higijeni, kao i pomoć u socijalnoj integraciji. Upravo ovo posljednje je mnogima od korisnika na neki način najviše trebalo. Za korisnike, starije odnosno nemoćne osobe u okviru projekta osigurani su paketi kućansko-higijenskih potrepština koje su im svaki mjesec tijekom pružanja usluge pomoći u kući dostavljale zaposlene gerontodomaćice“, rekao je zamjenik načelnice Općine Viškovo Denis Mladenić.

U nizu pozitivnih učinaka ovog projekta, načelnica Općine Klana Željka Šarčević Grgić posebno je naglasila načelo socijalne integracije.

„Osim što se brine o zapošljavanju najranjivih skupina i žena koje su zbog svojih godina teže zapošljive, velika pozornost je na socijalnoj integraciji i povezanosti gerontodomaćica i korisnika. Klana se sastoji od 5 raštrkanih naselja i većinom je riječ o starijem stanovništvu pa nam je ovaj projekt bio od velike koristi. Korisnici su izuzetno zadovoljni pa smo imali samo pozitivne reakcije. Gerontodomaćice su se sprijateljile s ljudima od kojih neki godinama nisu izlazili izvan svojih kuća, a one su ih uspjele „izvući“ van. Apeliram na Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike da što prije objavi novi Poziv te se nadam da će se Općina Viškovo ponovno uključiti jer je suradnja i u ovom drugom ciklusu projekta Ruke pomažu bila izuzetno uspješna. Jedina manjkavost drugog ciklusa je što je prekratko trajao odnosno samo 6 mjeseci. Mi u Klani smo zbog toga imali problem s pronalaskom gerontodomaćica jer im je radni odnos trajao samo 6 mjeseci. Stoga pozivam Ministarstvo da poziv objavi što prije i da razdoblje provedbe bude što dulje“, istaknula ja načelnica Općine Klana Željka Šarčević Grgić.

Usluge gerontodomaćica u Viškovu nisu novost jer se pružaju i kroz dva EU projekta u provedbi gdje je Općina Viškovo partner. Prvi je vrijedan nešto manje od 300 tisuća eura i u cijelosti se financira iz Europskog socijalnog fonda. Riječ je o projektu "Pomoć i podrška starijim osobama kroz razvoj izvaninstitucijskih socijalnih usluga" gdje je nositelj projekta Udruga umirovljenika Viškovo, a Općina Viškovo partner. Usluge gerontodomaćica našim starijim i nemoćnim sumještanima pružaju se i u sklopu EU projekta „Dostojanstvena starost u vlastitom domu – socijalne usluge Urbane aglomeracije Rijeka“ gdje je nositelj Hrvatski crveni križ-Gradsko društvo Crvenog križa Opatija, a partner Općina Viškovo. I taj je projekt vrijedan gotovo 300 tisuća eura kuna i u cijelosti se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda.

Ministarstvo kulture i medija osiguralo je 262.791,16 eura (1.980.000,00 kuna) za izgradnju Kuće halubajskega zvončara koja se gradi u sklopu Sportsko-rekreacijske zone i kompleksa Halubjan. Ugovor o financiranju potpisan je temeljem Javnog poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2023. godinu što ga je provelo Ministarstvo kulture i medija.

„S ovim posljednjim u nizu ugovorom, iznos bespovratnih sredstava koja smo osigurali za izgradnju Kuće halubajskega zvončara popeo se na 2,12 milijuna eura odnosno 16 milijuna kuna. Moram podsjetiti da smo u sklopu integriranog projekta Povežimo se baštinom putem ITU mehanizma iz Urbane aglomeracije Rijeka dobili nešto više od milijun eura odnosno 7,8 milijuna kuna. Dodatnih 700 tisuća eura odnosno 5,12 milijuna kuna kao partneru u tom projektu odobreno nam je temeljem Javnog poziva za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini kojeg je provelo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. U sufinanciranje projekta uključila se i Primorsko-goranska županija te osigurala 132 tisuće eura odnosno milijun kuna. Koristim priliku zahvaliti Ministarstvu kulture i medija, ali i svim prije navedenim dionicima koji nas podržaju i u financijskom smislu jer to znači da su prepoznali vrijednost ovog projekta. Halubajski zvončari odnosno „Godišnji pokladni ophod zvončari s područja Kastavštine“ samo su jedno od četiri nematerijalna kulturna dobra koje je UNESCO uvrstio na reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta, a baštinimo ih na nevelikih 19 četvornih kilometara površine našeg Viškova. Smatram da je kulturna baština izuzetno vrijedan resurs, potencijal koji nema svatko, kapital koji je ograničen, jedinstven i neponovljiv. Naša je odgovornost, ali i obveza da taj kapital iskoristimo na najbolji mogući način. Prije svega zbog nas samih kao članova naše zajednice čiji je identitet i tradicija zvončara, zbog generacija koje će doći iza nas i naslijediti bogatstvo baštine koje imamo, ali i činjenice da kulturni turizam posljednjih godina postaje sve dominantniji oblik turizma jer se povećava broj turista koji žele upoznati lokalnu kulturu i tradiciju mjesta ili regije koju posjećuju. Projekt izgradnje Kuće halubajskega zvončara postavljen je temeljem Strateškog okvira razvoja turizma Općine Viškovo, ali i Studije izvodivosti uz analizu troškova i koristi ovog projekta“, ističe općinska načelnica Sanja Udović.

Izgradnja i opremanje Kuće halubajskega zvončara najveći je pojedinačni projekt koji se i Viškovu sufinancira bespovratnim sredstvima. Projekt se u građevinskom dijelu planira završiti tijekom ljeta ove godine.

„Glavnina aktivnosti trenutno se odvija u unutrašnjosti objekta gdje se izvode radovi na strojarskim te elektro-energetskim instalacijama odnosno sustavu grijanja i hlađenja, sustavu za dojavu požara, ugrađuje se lift itd. U tijeku su i pripreme za postavljanje estriha i stropnih obloga, a ovih su dana počeli i radovi na postavljanju ventilirane fasade. Pri samom je kraju i izgradnja pješačke staze – šetnice suhozida i tradicije. Riječ je o projektu vrijednom oko 50 tisuća eura koji je s 12.200 eura sufinanciran sredstvima Primorsko-goranske županije. Šetnicu u dužini od 200 metara izgradili smo od ulaza u kompleks NK Halubjan do Kuće halubajskega zvončara u tehnici suhozida. Simbolika ove šetnice više je nego očita jer je „Umijeće suhozidne gradnje“ jedno od četiri nematerijalna kulturna dobra pod zaštitom UNESCO-a koja se baštine na području Viškova. Uz umijeće suhozidne gradnje, na reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine svijeta su i „Godišnji pokladni ophod zvončari s područja Kastavštine“, „Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja“, te „Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelu zaleđa.“, kaže voditelj općinskog Odsjeka za planiranje i razvoj prostora, izgradnju komunalne infrastrukture i objekata javne i društvene namjene, EU projekte i javnu nabavu Sanjin Vranković.

Paralelno s izgradnjom, stručni tim posljednjih se mjeseci intenzivno bavi i budućim muzejskim postavom odnosno opremanjem Kuće halubajskega zvončara. Osim stalnog muzejskog postava koji će na suvremen i interaktivan način prezentirati povijest, običaje i tradiciju zvončara i ovoga kraja, u interijeru i eksterijeru Kuće bit će dovoljno prostora za održavanje galerijskih, kulturnih, edukativnih, zabavnih, eno-gastronomskih manifestacija, ali i stručnih i znanstvenih skupova pa će Kuća halubajskega zvončara postati neizostavna točka na mapi događanja ovog kraja i mjesto okupljanja ljudi i ideja.